Književna fantastika

     Bauljajući po knjižari i zagledajući ima li na policama nešto što bi mi u tom trenutku bilo zanimljivo, a čega se još nisam dočepala, naišla sam na dva broja almanaha „Književna fantastika“. Bila su to izdanja za 2014. i 2015. godinu, prvi i drugi broj. Zgrabila sam primjerke, ubrzano otišla do kase (svaki put kad nađem nešto što mi se mnogo svidi imam tu neku potrebu da do kase odletim brzinom svjetlosti) i žurno krenula kući da detaljnije prelistam i isplaniram čitanje zbavljenih pisanija. I nisam se razočarala.

O čemu je tačno riječ?

     „Književna fantastika“ je godišnja publikacija, a za njeno objavljivanje i izlaženje zaslužni su Art-Anima i izdavačka kuća Čarobna knjiga. Kao urednici potpisani su Dragoljub Igrošanac (izdanja iz 2014. i 2015) i Mladen Milosavljević (2015). Sadržaj prva dva broja slično je formulisan i obuhvata tekstove različite prirode: tekstove i odlomke priča koje karakteriše prisustvo elemenata koji odgovaraju onome što podrazumijeva sintagma književna fantastika, eseje i oglede o piscima fantastike, njihovim djelima ili nekim kategorijama , temama, motivima ili postupcima koji su karakteristični za fantastiku, intervjue, osvrte na ličnosti, nagrade i različite događaje, poeziju, prikaze raznih (novijih i starijih) djela koja se mogu svrstati u korpus fantastike i još dosta toga.

13492842_1234855679882048_770246890_n

   Šta i ko se tu može naći?

     U dosadašnjim brojevima „Književne fantastike“ čitaoci su mogli naići na djela ili odlomke Gorana Skrobonje, Ilije Bakića, Zorana Živkovića, Svetislava Basare, Davida Albaharija, Ivana Tokina, Marka Šelića i mnogih drugih, kao i na oglede Damjanova, Majkla Morisona, Dejana Ognjanovića i ostalih, te na prikaze knjiga Kurta Vonegata, Filipa K. Dika, Nila Gejmena…

 Kako izgledaju prva dva broja?

     Sadržaj prvog i drugog broja dostupan je na stranici Art-Anime (OVDJE). Ono na šta sam ja posebno obratila pažnju u prvom broju jesu ogledi Zorana Živkovića o hronomocijama (o kretanju kroz vrijeme u književnosti i paradoksima koji su u vezi sa tim) i Gorana Skrobonje o Kurtu Vonegatu (pored biografskih crtica daje se pregled romana koji se mogu svrstati u fantastiku, kao što su „Svračje noge“, „Klanica pet“, „Galapagos“ i drugi. A tu je i prevod razgovora sa Zoranom Živkovićem (razgovor vodio Majkl Morison i to za „World Literature Today“). U drugom broju tu je opet jedan tekst Zorana Živkovića i to o motivu lavirinta u načnoj fantastici (tj. o lavirintu koji ne postoji kao prostorna, već kao vremenska pojava), ali i tekst S. Damjanova o razvoju srpske fantastike od srednjeg vijeka do postmoderne.

Šta još ostaje da se kaže?

     U oba broja sadržane su ilustracije, a izabrani tekstovi (ovo se odnosi i na oglede i na priče) ne tiču se isključio naučne fantastike (da, ima dosta onoga što označavamo kao SF, ali fantastika je mnogo više od toga). Ostaje da se sačeka da u naše knjižare stigne i treći broj ovog almanaha (izdanje za 2016. godinu), a to kako će izgledati možete pogledati na pomenutoj stranici – OVDJE.

Advertisements

One thought on “Književna fantastika

  1. Povratni ping: Pet za pet – Zlatnoruna

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s